Često postavljanja pitanja

EU fondovi su jedinstvena prilika da svatko s vizijom i idejom, na nizu područja kao što su održivi razvoj, poljoprivreda, obrazovanje, proizvodnja i inovacije, ostvari svoj potencijal te uspješnim korištenjem sredstava Hrvatskoj osigura bolju budućnost.

Pravo na dobivanje novca iz EU fondova imaju sve vrste organizacija iz javnog, privatnog i civilnog sektora, ali i građani pojedinci te njihove inicijative. Tu ubrajamo fizičke osobe, mala i srednja poduzeća (tvrtke, obrti, zadruge, obiteljska poljoprivredna gospodarstva), fakultete i ostale obrazovne institucije, općine, županije i ostale. Svaki raspisani natječaj definira tko se na njega može prijaviti.

Suvremena definicija pojma “ruralni razvoj” podrazumijeva integralni i višesektorski te održivi razvoj ruralnog (negradskog) prostora. Integralni, odnosno cjelovit razvoj ruralnih područja bitan je zbog diversifikacije ruralne ekonomije koja se u vrijeme suvremenih strukturnih procesa i zbivanja suočava s brojnim problemima poput depopulacije, starenja stanovništva, fosilizacije pejzaža te generalno sve lošijim socio-ekonomskim pokazateljima koji čine ovaj prostor pasivnim i nepoželjnim za život. Diversifikacija ruralnog gospodarstva ključna je iz razloga što čini preduvjet demografske stabilizacije koja pak, predstavlja, osnovu za održivost svih komponenti razvoja.

Održivost je ključna komponenta razvojnog procesa radi nužnosti uravnoteženja razvoja društva, gospodarstva i okoliša koja vodi do postojanog i kontinuiranog razvoja, a bez opasnosti za ugrožavanje bilo kojeg elementa koji čini integralni dio razvojnog procesa. Krajnji cilj jasno je definiran razvojni put koji će dovesti do gospodarske, društvene i političke promjene u svrhu poboljšavanja kvalitete života cjelokupne populacije ruralnog prostora.

Slabo razvijen ruralni prostor loših gospodarskih i društvenih karakteristika ne predstavlja problemsko područje samo sebi već i puno širem prostoru. Naime, u kontekstu države, niska razvijenost ruralnog prostora predstavlja opterećenje razvoju zemlje u cjelini što posljedično implicira da je razvoj problemskih (većinom ruralnih) područja imperativ svake države u kojoj značajan dio teritorija i stanovništva predstavljaju prostori spomenutih karakteristika.

U slučaju zapostavljanja razvoja ruralnog prostora posljedice za cijelu državu mogu biti: nekorištenje resursne osnove i slaba valorizacija postojećih strateških prednosti radi loših strukturnih pokazatelja problemskih područja te slabljenje prostorno-funkcionalne integracije teritorija zbog depopulacije značajnog dijela prostora.

Kako bi se preokrenuli gore opisani trendovi slabljenja socio-ekonomskih pokazatelja potrebno je identificirati i aktivirati lokalne aktere koji bi postali početni pokretači razvoja svog područja. Nadalje, važan je razvitak fleksibilnog malog poduzetništva kao pokretača inovativnosti te konstruktivnog lokalnog partnerstva različitih dionika iz više sektora djelatnosti.

Izvor: Hrvatska mreža za ruralni razvoj (link: http://www.hmrr.hr/hr/ruralni-razvoj/sto-je-to-ruralni-razvoj/

Zajednička poljoprivredna politika podrazumijeva skupinu pravila i mehanizama koji reguliraju proizvodnju, prodaju i promet poljoprivrednih proizvoda u EU.

Provedba će se odvijati kroz dva stupa:

  • Izravna plaćanja i tržišne intervencije i
    • Ruralni razvoj

Strategija ruralnog razvoja republike hrvatske ima tri dugoročna strateška razvoja:

  1. Konkurentna i održiva poljoprivredna proizvodnja integrirana u EU okvire.
  2. Razvijeno ruralno gospodarstvo s trendom povećanja zaposlenosti, proizvodnja visokokvalitetne hrane, razvoja nepoljoprivrednih gospodarskih aktivnosti u ruralnim područjima.
  3. Održivo korištenje raspoloživih prirodnih potencijala u funkciji osiguravanja ruralnih područja kao sigurnog i privlačnog mjesta za život i rad.

Uredba ruralnog razvoja EU definira šest prioriteta:

PRIORITET 1: Promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima
PRIORITET 2: Povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta poljoprivrednih djelatnosti u svim regijama, promovirajući pri tome i inovacijske poljoprivredne tehnologije, kao i održivo upravljanje šumama
PRIORITET 3: Promicanje organiziranja lanca prehrane, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi
PRIORITETI 4: Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo
PRIORITET 5: Promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom
PRIORITET 6: Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim područjima

Uredbom su propisane Mjere u okviru kojih će EU dodjeljivati potporu za ruralni razvoj:

Mjera 1: Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Mjera 2: Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
Mjera 3: Sustav kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu
Mjera 4: Ulaganja u fizičku imovinu
Mjera 5: Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti
Mjera 6: Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja
Mjera 7: Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
Mjera 8: Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma
Mjera 9: Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija
Mjera 10: Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
Mjera 11: Ekološki uzgoj
Mjera 13: Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima
Mjera 16. Suradnja
Mjera 17. Upravljanje rizicima
Mjera 19. LEADER (CLLD)
Mjera 20. Tehnička pomoć

Lokalna razvojna strategija (LRS) je temeljni dokument za utvrđivanje i provedbu gospodarskog i društvenog razvoja. Polazeći od razvojnih potreba, ali i mogućnosti područja LAG-a, strategijom se utvrđuju vizija, strateški i posebni ciljevi te mjere, što predstavlja okvir i neophodnu osnovu za pripremu, financiranje i provedbu razvojnih projekata, koji su ključni pokretač promjena u gospodarstvu i društvu u cjelini.
U svrhu ostvarenja cilja ruralne politike na području LAG-a, izrada strategije je provedena u suradnji s predstavnicima javnog, civilnog i gospodarskog sektora. Na taj način omogućeno je uključivanje javnosti u upravljanje lokalnim razvojem, te su ključni sudionici u razvoju LAG-a upoznati sa smislom, važnošću i ostvarivanjem partnerstva u razvoju. Budući da razvojna strategija nije samo dokument, nego proces, način mišljenja i djelovanja svih uključenih u razvoj područja LAG-a, njezino usvajanje nije završetak jednog pothvata, nego tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarivanju ciljeva koje želimo, možemo i trebamo ostvariti.

Lokalna razvojna strategija LAG-a Zapadna Slavonija 2014-2020 (DDL: Lokalna razvojna strategija LAG-a ZS 2014-2020.pdf)

LAG (Local Action Group, u prijevodu: Lokalna akcijska grupa) je javno-privatno partnerstvo predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ruralnog područja koje povezuju zajedničke značajke kao:

  • zajednička tradicija
  • lokalni identitet
  • osjećaj pripadnosti
  • potrebe i očekivanja

Implementacija EU politika nameće potrebu ustroja LAG-ova, kao osnove za provedbu LEADER načela kojima se može povećati apsorpcijski kapacitet ruralnih područja za korištenje sredstava iz IPARD fonda EU. Članovima LAG-a, olakšava se pristup EU fondovima kroz zajedničke projekte njihovih lokalnih zajednica.

 

LAG u Republici Hrvatskoj

  • Pravni oblik LAG-a je Udruga registrirana sukladno Zakonu o udrugama
  • LAG obuhvaća jasno definirano i zemljopisno kontinuirano područje te stanovnike unutar pet ili više jedinica lokalne samouprave (općina, grad)
  • Zemljopisni kontinuitet područja se ostvaruje tako da jedinice lokalne samouprave tj. naselja moraju imati međusobno direktni kontakt bilo kopnom, morem ili vodom
  • LAG predstavlja ruralno područje s više od 10.000, a manje od 150.000 stanovnika
  • Jedno naselje može pripadati isključivo jednom LAG-u
  • Sjedište LAG-a se nalazi unutar područja koje obuhvaća LAG
  • U upravljačkoj strukturi LAG-a sudjeluju predstavnici gospodarskog i civilnog sektora s najmanje 50%, javnog sektora s najviše 49% zastupljenosti i žene s najmanje 30%
  • Članovi LAG-a mogu biti fizičke i pravne osobe
  • Članovi upravljačke strukture LAG-a moraju imati prebivalište i/ili biti registrirani i/ili imati registriranu podružnicu unutar područja koje obuhvaća LAG
  • LAG mora imati izrađenu lokalnu razvojnu strategiju (LRS) za razdoblje 2014.-2020. koja je usklađena s Programom ruralnog razvoja RH 2014.-2020.

 

Ruralni razvoj područja na kojem djeluje, LAG-ovi sagledavaju ne samo kroz prizmu isključivo primarnih oblika djelatnosti, kao što su poljoprivreda i stočarstvo, već pomaže razvoj područja u cijelosti podržavajući sve one djelatnosti koje će biti uspješne, profitabilne i održive.

Nijedna sredina ne smije biti talac neučinkovitih strategija i ekonomskih opredjeljenja. Lokalna zajednica mora biti razborita u postavljanju smjernica razvoja a svaki raspoloživi resurs mora biti upotrijebljen na najbolji mogući način, stalno imajući na umu samoodrživi i ekološko prihvatljivi razvoj. Ovdje osobito stavljamo naglasak na inventivnost u stvaranju novih vrijednosti ali i na modernizaciju postojećih procesa proizvodnje bilo u primarnim ili sekundarnim sektorima. Jasan je naglasak na održivosti i uvažavanju prirodnih značajki ruralnih područja te stoga proizlazi i usmjerenje na mala i srednja poduzeća koja su u suglasju s lokalnom zajednicom i razvijaju se sinergijski te imaju potencijal za stalni rast.

Sveobuhvatna vizija koja zahtijeva diversifikaciju, stručnost i ambicioznost, kao glavne elemente, vođena lokalnim karakteristikama područja i usmjerena na ljudske resurse, traži doprinos cijele lokalne zajednice kroz partnerstvo, a po principu odozdo prema gore.

Razvoj se inicira i formira kroz partnersko djelovanje dionika zajednice na lokalnom području stavljajući jaki naglasak na komunikaciju između svih segmenata društva te se na taj način traže komparativne prednosti i novi pristupi u razvoju.

  • provodi Lokalnu razvojnu strategiju LAG-a (LRS) (link: Dokumenti/LRS)
  • pokreće razvoj u svojoj zajednici s ciljem podizanja standarda života
  • raspolaže financijskim sredstvima za razvoj područja LAG-a
  • promiče otvorenost prema novim idejama
  • daje stručnu podršku pokretačima projekata, nadzire provedbu i provodi procjenu uspješnosti, odnosno upravlja projektom na prilagodljiv način
  • educira Vas za provođenje vlastite projektne ideje (link: Korisno)
  • redovito informira o aktualnim natječajima i događanjima (link: Novosti)
  • sudjeluje na manifestacijama na kojima promovira aktivnosti i članove
  • organizira studijska i stručna putovanja
  • posreduje u povezivanju, suradnji i dijalogu vertikalno i horizontalno
  • planira i kandidira projekte za razvoj područja LAG-a
  • surađuje s LAG-ovima iz Hrvatske i okruženja (link http://www.hmrr.hr/hr/leader/hrvatski-lagovi/, Kontakti)
  • Ojačavanje gospodarskog okružja,
  • jačanje kapaciteta zapošljavanja,
  • poticanje zapošljavanja i povećanje broja radnih mjesta unutar ruralnih zajednica,
  • osiguravanje protoka informacija i transfera znanja za napredak u razvoju ruralnog gospodarstva i lokalne zajednice, razvijanje sinergije i umrežavanja između svih dionika kojima je u interesu doprinijeti razvoju ruralnih područja,
  • više dioničko planiranje ukupnog razvoja LAG područja ,
  • iskorištavanje i razvijanje postojećih potencijala za održivi ruralni razvoj,
  • davanje potpore razvoju područja na kojima djeluju kroz provedbu integriranih i održivih razvojnih strategija, uz potporu prezentacije razvojnog poslovnog plana, strukturiranog oko snažne teme tipične za identitet ruralnog područja gdje LAG djeluje,
  • jačanje financijskih i ljudskih kapaciteta,
  • razvijanje suradnje s drugim udrugama i organizacijama radi ostvarivanja ciljeva LAG-a utvrđenih Statutom,
  • djelovanje u skladu s LEADER načelima, razvijanje „bottom up“ pristupa u predlaganju strategije i projekata te razvijanje suradnje sa ostalim LAG-ovima

– izrada i provedba Lokalne razvojne strategije (LRS) / odnosno Community Led Local Development (CLLD) strategije i integriranog programa razvoja za LAG područje

– uspostavljanje sustava i razvoj mreže partnera u LAG području

– briga o napredovanju i edukaciji stručnih timova unutar LAG područja

– briga o stvaranju stručnih, operativnih, materijalnih i fizičkih preduvjeta za višedioničko planiranje i provedbu razvojnih projekata u LAG području

– promicanje koncepta održivog razvoja boljom primjenom ruralnih i regionalnih politika EU  pristupom „odozdo prema gore“

– određivanje prioriteta za razvoj poljoprivrede, turizma i drugih djelatnosti u ruralnom prostoru

– savjetodavna i tehnička potpora u pripremi i izradi projektne dokumentacije subjekata koji djeluju u okviru LAG-a,

– pružanje stručne i tehničke potpore u pripremi i izradi natječajne dokumentacije za apliciranje na natječaje za projekte koji bi se financirali ili sufinancirali iz strukturnih fondova EU za subjekte koji nisu članovi LAG-a,

– praćenje zakonske regulative i objave javnih natječaja vezanih uz razvojne mogućnosti i informiranje subjekata koji djeluju u okviru LAG-a o postojećim mogućnostima

– suradnja s obrazovnim institucijama i nadležnim tijelima radi stručnog obrazovanja svojih članova

– promicanje saznanja o ruralnom razvoju i važnosti višedioničkog kreiranja javne politike ruralnog razvoja među stanovništvom putem sredstava javnog priopćavanja, te poticanje aktivnog uključivanja građana i ostalih zainteresiranih subjekata u LAG

– razmatranje zakonskih prijedloga koji se odnose na gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima, te davanje prijedloga za njihovo unapređenje

– u suradnji s resornim ministarstvima Republike Hrvatske i drugim nadležnim institucijama, aktivno sudjelovanje u unapređenju i promicanju ruralnog poduzetništva i drugih ruralnih programa

– otvaranje područja prema drugim teritorijima za razmjenu iskustava, transfer znanja i rješavanje stručnih pitanja iz područja poljoprivrede, turizma i ruralnog poduzetništva kroz sudjelovanje u relevantnim nacionalnim ili europskim mrežama koje djeluju u okviru ciljeva LAG-a

– promicanje provedbe međunarodnih projekata suradnje,

– suradnja s ruralnom mrežom, državnim i drugim javnim ustanovama i službama, te područnom (regionalnom) i lokalnom samoupravom

– promicanje interesa subjekata koji djeluju u okviru LAG-a na lokalnoj, regionalnoj, državnoj i međudržavnoj razini,

– promicanje udruživanja u udruge, zadruge i druge oblike građanskih asocijacija i pružanje stručne pomoći,

– pružanje usluga poslovnog savjetovanja i savjetovanja u svezi apliciranja na natječaje za projekte koji bi se financirali ili sufinancirali iz strukturnih fondova EU za subjekte koji nisu članovi LAG-a,

– organiziranje stručne izobrazbe članova putem predavanja, prezentacija, izrade i raspodjele stručne literature, edukativnog i promotivnog materijala,

– pomoć članovima LAG-a u organizaciji sajmova i izložbi iz područja djelovanja LAG-a,

– poticanje drugih inicijativa koje su osmišljene za postizanje ciljeva LAG-a utvrđenih Statutom, sukladno zakonu, općim aktima i odredbama Skupštine LAG-a, te sukladno LEADER programu

– promicanje razvoja socijalnog poduzetništva, ostale djelatnosti socijalnog poduzetništva i osnivanje društvenih (socijalnih) poduzeća,

-osposobljavanje i posredovanje u uključivanju u volonterski rad te promicanje i razvoj volonterstva,

-provođenje aktivnosti osnaživanja položaja mladih u lokalnoj zajednici i njihovog aktivnog sudjelovanja u društvu te zaštita i promicanje ljudskih prava.

LAG zastupaju (Sukladno Statutu):

  • Predsjednik/ca
  • Dopredsjednik/ca

Upravni odbor je upravljačko tijelo LAG-a.

Nadzorni odbor  je najviše nadzorno tijelo LAG-a.

Skupština je najviše upravljačko tijelo LAG-a, a čine ga svi redovni članovi/ice LAG-a.

Voditelj/ica LAG-a.

Članstvo u mrežama je važno za razmjenu informacija i povezivanje s drugim LAG-ovima kao i ostalim dionicima ruralnog razvoja. LAG se aktivno uključuje u provedbu aktivnosti koje provode mreže, te daje svoj doprinos istima.

LAG-ovi u RH su povezani u 3 mreže za ruralni razvoj:

Hrvatska mreža za ruralni razvoj (HMRR) je mreža udruga koja se zalaže za održiv razvoj ruralnih područja Hrvatske. Članovi zajedničkim djelovanjem, umrežavanjem, partnerstvom i prijenosom znanja pridonose poboljšavanju uvjeta za cjelovit razvoj i kvalitetan život u ruralnim područjima. Načela djelovanja HMRR-a zasnivaju se na uvažavanju propisa o ruralnom razvoju i dobroj praksi.  Područja aktivnosti HMRR-a su:

1. zagovaranje interesa dionika iz ruralnih zajednica u kreiranju i provedbi javnih politika,
2. umrežavanje i informiranje članica i dionika koji rade na ruralnom razvoju,
3. edukacija, razmjena znanja i prijenos iskustava te
4. organizacijski razvoj.

 

LEADER mreža Hrvatske (LMH) je nacionalna nevladina asocijacija (udruženje) LAG-ova i potpornih organizacija/institucija isključivo iz javnog i civilnog sektora za razvoj ruralnih područja koje djeluju na nacionalnoj razini te pružaju stručnu pomoć Lokalnim akcijskim grupama i njihovim multisektorskim razvojnim dionicima. Osnovana je na inicijativu 20 Lokalnih akcijskih grupa te 7 institucija i organizacija nacionalne razine djelovanja, u Karlovcu, 12. travnja 2012. godine.

 

CLLD (eng. Community Led Local Development), u prijevodu lokalni razvoj pod vodstvom zajednice, je mehanizam za uključivanje partnera na lokalnoj razini, uključujući i predstavnike civilnog društva i lokalne gospodarske dionike, u izradu i provedbu integrirane lokalne strategije koja pomaže njihovom području u prijelazu k održivoj budućnosti.

Cilj CLLD-a je jačanje LEADER pristupa integralnom razvoju lokalnih područja te jačanje slobode LAG-ova u odabiru projekata koji se najbolje uklapaju u njihove razvojne strategije.

CLLD se provodi putem integriranih i multisektorskih strategija lokalnog razvoja (LRS) dizajniranih na način da uvažavaju lokalne potrebe i potencijale, uključuje inovativne razvojne mogućnosti u lokalnom kontekstu, umrežavanje i suradnju.

LEADER je skraćenica koja dolazi iz francuskog izraza “Liaison Entre Actions de Développement de l’Économie Rurale”, u prijevodu “veza među aktivnostima razvoja ruralnog gospodarstva”.

LEADER predstavlja princip provedbe mjera politike ruralnog razvoja EU kojim se mobiliziraju dionici određenih područja da zajednički izrade i provedu Lokalnu razvojnu strategiju specifičnu i primjenjivu upravo za njihovo područje. Ohrabrujući sudjelovanje na lokalnoj razini u stvaranju i provedbi strategija održivog razvoja, ovaj pristup razvija sve veći utjecaj na buduće ruralne politike.

LEADER je u svojoj evoluciji, koja traje od 1991., u tri prethodne generacije (LEADER I. – 1991.-1993.; LEADER II. – 1994.-1999., LEADER+ – 2000.-2006., Os LEADER 2007.-2013.) imao status inicijative, da bi u posljednjem planskom razdoblju 2007. – 2013. prerastao u integralni dio europske politike ruralnog razvoja – os LEADER i obvezni dio nacionalnih programa ruralnog razvoja zemalja članica EU. U prethodnom razdoblju LEADER+ u 15 “starih” država članica djelovala su 893 LAG-a s ukupnim stanovništvom od 52 milijuna. Od deset novih članica, prije priključenja Bugarske i Rumunjske, šest se odlučilo na primjenu LEADER+ što je rezultiralo sa stotinjak novih LAG-ova. Suradnjom LAG-ova pokrenuto je gotovo tisuću lokalnih i više od tristo prekograničnih projekata.

LEADER pristup govori o tome kako, a ne što treba raditi. Temelji se na osam osnovnih načela koja treba slijediti u cijelosti, a ne pojedinačno:

  1. Održivi ruralni razvoj– razvoj koji se temelji na očuvanju i uravnoteženom razvoju okolišnog, društvenog i gospodarskog kapitala.
  2. Pristup temeljen na osobitostima područja– svako ruralno područje ima svoja obilježja, potencijale, posebnosti i prepoznatljivost – na njima treba graditi planiranje budućnosti.
  3. Pristup odozdo prema gore– široko uključivanje svih raspoloživih snaga u lokalnim zajednicama doprinijet će kvalitetnom razvoju bogatstvom ideja i mogućih rješenja.
  4. Uspostavljanje lokalnih partnerstva– usitnjene inicijative često su unaprijed osuđene na propast, pogotovo u malim sredinama, jer im nedostaje snaga, uvjerljivost i povjerenje zajednice; stoga povezivanje, uspostavljanje partnerstva i razvoj kulture suradnje imaju presudnu važnost. LEADER-ova originalna ideja je stvaranje lokalnih javno-privatnih partnerstva u obliku lokalnih akcijskih grupa – LAG-ova.
  5. Inovativnost– tradicija je svakako temelj održivog ruralnog razvoja, ali su inovacije nužne kako bi se tradicionalne vrijednosti predstavile na nov i tržišno konkurentan način.
  6. Integralan i višesektorski pristup– sektorska podijeljenost čest je uzrok problemima u razvoju. Horizontalno, međusektorsko povezivanje kao i okomito, povezivanje lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija, osobito je važno u ostvarivanju održivog ruralnog razvoja.
  7. Umrežavanje– povezivanje, učenje na primjerima dobre prakse, prijenos i razmjena znanja i iskustva od posebne su važnosti u provedbi LEADER-a, jer se na taj način od pojedinačnih raznolikih slučajeva stvara zajedničko tkanje razvoja europskih ruralnih sredina te pruža uzajamna pomoć i potpora.
  8. Suradnja– je korak dalje od umrežavanja, prema pokretanju i provedbi zajedničkih projekata dva ili više LAG-ova unutar zemlje, regije i/ili Europske unije.

Osnovni ciljevi LEADER pristupa:

  • Poboljšanje općih životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima
  • Diversifikacija gospodarskih aktivnosti
  • Stvaranje novih i održivih mogućnosti zarade

Opći ciljevi LEADER pristupa:

  • Ohrabrivanje ruralnog stanovništva na zajedničko djelovanje
  • Razvijanje integriranih lokalnih razvojnih strategija i priprema njihove provedbe
  • Promicanje lokalnih inicijativa i partnerstva uključivanjem svih dionika lokalne zajednice
  • Transfer postignuća, iskustva i stručnog znanja

Operativni ciljevi LEADER pristupa:

  • Jačanje kapaciteta među ruralnim stanovnicima putem usavršavanja
  • Priprema i provedba provedbe LRS
  • Operativno vođenje LAG-a.

LEADER program daje platformu za upravljanje svojom vlastitom sudbinom u ruralnim regijama koje se prečesto nalaze na marginama strateških odlučivanja unutar državnih sustava. LAG-ovi se organiziraju da bi djelovali kao mehanizam za uspostavljanje inicijativa razvoja koje dolaze sa lokalnih razina i implementiraju se na lokalnim područjima.

LAG mora kroz komunikaciju svih dionika lokalne zajednice (regije) identificirati mogućnosti razvoja koje se temelje na ljudskim i prirodnim resursima svog kraja te na osnovu toga kreirati strategije za razvoj i služiti kao potpora za implementaciju pojedinih projekata koji su ostvarivi i održivi na određenom ruralnom području. LAG kao institucija treba inicirati i graditi potrebne kapacitete za održivi i kontinuirani razvoj na određenom području.

 

Proces osnivanja mreže LAG-ova započet je LEADER inicijativom, kasnije pretočenom u službene LEADER programe razvoja u okviru Europske Unije. LAG-ovi su temeljni instrumenti ili mehanizmi putem kojih se ostvaruju programska načela i pojedinačni projekti unutar LEADER programa u okviru smjernica Europske Unije.

LEADER program je službeno pokrenut od strane Europske Komisije 1991.godine. Osnovna i jedina svrha programa LEADER je razvoj na ruralnim područjima unutar cijele Europske Unije. Taj razvoj ima određene značajke koje su vezane za komparativne prednosti ruralnih područja pa se implicitno kaže da razvoj ruralnih područja unutar LEADER programa mora biti održiv odnosno bez nepovratnih narušavanja temeljnih prirodnih resursa koji obilježavaju određena ruralna područja.

LEADER je mehanizam provedbe mjera ruralnog razvoja EU, a temelji se na realizaciji lokalnih razvojnih strategija kojima upravljaju lokalne akcijske grupe (LAG).

LEADER program razvoja ruralnih područja temelji se na pristupu odlučivanja “s dna prema gore”. LEADER podrazumijeva da se odluke vezane za razvoj lokalne zajednice donose na lokalnoj razini a da bi se u potpunosti ostvario taj pristup nužno je i nezaobilazno ostvariti punu komunikaciju između svih dionika javnog, poslovnog i društvenog sektora unutar jedne regije. LAG-ovi kao instrumenti implementacije LEADER programa imaju osnovnu zadaću uspostavljanja komunikacije između poslovnih subjekata, jedinica lokalnih samouprava, neprofitnih organizacija i građanstva. LAG je po svojoj definiciji zajednička platforma partnera javnog i privatnog sektora koja služi za uspostavljanje komunikacije, identificiranje potencijala, postavljanje ciljeva i prioriteta te kao podrška u pripremi i kreiranju pojedinačnih projekata i donošenja strategija za razvoj.

  1. IDEJA – Preduvjet dobivanja potpore (bespovratnih sredstava) je imati ideju što želimo napraviti, koji proizvod ili uslugu želimo ponuditi, kome, gdje i kada te što je potrebno da bi se proizvod ili uslugu mogli realizirati.
  2. PRIJAVA PROJEKTA LAG-u – Ako imate ideju, LAG Vam može značajno pomoći u svim ostalim koracima realizacije projekta. LAG kao savjetodavno i potporno tijelo ima specifična znanja i vještine te može pomoći potencijalnim korisnicima u definiranju i pripremi projekata za natječaje iz PRR RH 2014.-2020. Bilo bi dobro da kontaktirate svoj LAG kako bi Vam zaposlenici na primjeru Vaše konkretne potrebe jednostavno objasnili što mogu učiniti za Vas.
  3. PRIJAVA U AGENCIJU – Potpore je moguće ostvariti samo prijavom na odgovarajuće natječaje u vrijeme kada su prijave dopuštene. Natječaje raspisuju LAG i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Prijava na natječaj za dodjelu potpore mora biti sačinjena točno prema uputama za prijavitelje.
  4. ODABIR PROJEKATA – Potpore se dodjeljuju odabranim projektima koji zadovoljavaju uvjete natječaja i u objektivnom ocjenjivanju ostvare traženi broj bodova. Potpore se dodjeljuju temeljem ugovora kojim se reguliraju obveze i prava korisnika potpore.
  5. PROVEDBA PROJEKTA – Korisnik potpore mora projekt realizirati u ugovorenom roku. Potpora se isplaćuje u ugovorenim rokovima prema zahtjevima za isplatu. Korisnik potpore dužan je podnositi izvještaje o rezultatima i učincima projekta u skladu s ugovorom.

Sve dodatne informacije možete pronaći na službenim stranicama Ministarstava, Agencija i ostalih organizacija RH i Europske unije.

Zbog stavljanja naglaska na lokalno stanovništvo kao glavnog čimbenika ruralnog područja.

Zbog vjere u ljude i njihovu sposobnost za otkrivanjem onoga što najbolje odgovara okolišu, kulturi i tradiciji područja djelovanja LAG-a.

Zbog poboljšanja ruralnih, životnih i radnih uvjeta.

Zbog iskorištavanja i razvijanja postojećih potencijala za ruralni razvoj.

Zbog stvaranja dodane vrijednosti domaćih proizvoda, posebice olakšavajući ulazak na tržište malim proizvodnim jedinicama, kroz zajedničke aktivnosti i branding već postojećih kvalitetnih proizvoda.

Zbog osiguravanja protoka informacija i znanja za napredak u razvoju ruralnog gospodarstva i lokalne zajednice.

Zbog umrežavanja između svih OPG-ova, proizvođača i ostalih dionika ruralnog razvoja.

Zbog promicanja ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstva.

Zbog pripreme LAG područja za korištenje strukturnih i ostalih fondova EU.

Zbog jačanja financijskih i ljudskih kapaciteta za provedbu projekata ruralnog razvoja.

Članom LAG-a može postati poslovno sposobna fizička i pravna osoba u skladu s načelima LEADER metodologije i Statutu LAG-a Zapadna Slavonija.

Pravne osobe kao članice LAG-a sudjeluju u radu i aktivnostima LAG-a posredno, putem ovlaštenih predstavnika. Predstavnika pravne osobe, članice udruge, imenuje osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe.

Fizičke osobe dostavljaju vlastoručno potpisnu izjavu o pristupanju u LAG, s preslikom važećeg identifikacijskog dokumenta.

Za uspješnu prijavu potrebno je preuzeti i popuniti pristupnicu, uz nju priložiti prateće dokumente prema vrsti subjekta, te dostaviti nam osobno, poštom ili skenirano e-mailom.

Prijavu će zaprimiti ured LAG-a ZS. Konačnu odluku o primanju u članstvo donosi Upravni odbor LAG-a o čemu ćete biti pravovremeno obaviješteni.

Koje prateće dokumente je potrebno priložiti?

Organizacije koje imaju upravna tijela (pravne osobe)

Odluku svog nadležnog tijela o pristupanju u LAG Zapadna Slavonija (popunjavaju je samo organizacije koje imaju upravna tijela, OPG, obrti, manje tvrtke i sl. ne trebaju ovo popunjavati i pristupaju samo odlukom vlasnika)

Presliku rješenja o registraciji ili Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD (za jedinice lokalne samouprave)

Presliku osobne iskaznice osobe imenovane za zastupanje

OPG, obrti, manje tvrtke

Odluku vlasnika o pristupanju u LAG Zapadna Slavonija

Presliku rješenja o registraciji

Presliku osobne iskaznice osobe imenovane za zastupanje

Fizičke osobe

Izjavu o pristupanju u LAG Zapadna Slavonija

Presliku osobne iskaznice

Važna napomena:

  • Pristupnice u članstvo LAG-a moraju ispuniti, potpisati te staviti štambilj sve ovlaštene osobe pravnih osoba – članova LAG-a te fizičkih osoba u smislu obrta i OPG-a (ako OPG nema štambilj, onda ga nije niti obvezan staviti, već je dovoljan samo potpis vlasnika).
  • Fizičke osobe u smislu samostalne fizičke osobe (ne i obrta ili OPG-a, kada se primjenjuje gornja napomena), samo potpisuju pristupnicu koja se prilaže u dokumentaciji LAG-a za odobrenje, ako je član upravljačkog tijela samostalna fizička osoba koja je osobno član LAG-a (kategorija člana f.)

Preuzmite pristupne obrasce:

Pristupnica za prijem novih članova

Odluka o pristupanju LAG-u ZS

Vašu prijavu (popunjenu pristupnicu i prateće dokumente) možete:

  • predati osobno ili poslati poštom ovdje:

LAG ”ZAPADNA SLAVONIJA”

M.A.Relkovića 9, p.p. 65

35400 Nova Gradiška

LAG-ovima je omogućen razvoj vlastite Lokalne razvojne strategije (LRS) kreiranjem operativnih kapaciteta za implementaciju razvojnih projekata i provedbu mjera iz Programa ruralnog razvoja (PRR) u periodu 2014-2020.

Podmjera 19.4. PRR članovima, zaposlenicima i volonterima LAG-a omogućuje sudjelovanje na studijskim putovanjima, seminarima i radionicama kojima se usvajaju znanja i vještine potrebne za izradu i provedbu projekata.

LAG ZS želi iskoristiti tu mogućnost i stvoriti operativnu bazu mladih ljudi osposobljenih da aktivno sudjeluju u izradi i provedbi projekata te tako pridonesu razvoju LAG-a.

Ukoliko želite doprinijeti razvoju svoje lokalne zajednice, usvojiti znanja i vještine koje će vam pomoći u osobnom i profesionalnom razvoju, naučiti kako se pišu projekti i upoznati se s programima EU, pozivamo Vas da se pridružite LAG-u ZS kao volonter.

Lag ZS i volonteri sklapaju Ugovor o volontiranju, te se volonteru izdaje potvrda o volonterskom stažu u LG-u ZS.

Želite li nam se pridružiti kao volonter, molimo Vas da nam se obratite osobno u uredu LAG-a Zapadna Slavonija ili pismeno putem pisma namjere uz priloženi

Baza projekata je osnovni alat za učinkovito praćenje ruralnog razvoja i veću apsorpciju EU sredstava na području djelovanja LAG-a. Cilj je prikupiti sve ideje, prijedloge i projekte koji su važni za ruralni razvoj te za ostvarivanje ciljeva i mjera utvrđenih Lokalnom razvojnom strategijom (LRS) LAG-a Zapadna Slavonija. Obrazac za prijavu projekata (Excel) mogu ispuniti svi potencijalni korisnici EU sredstava iz Programa ruralnog razvoja 2014. – 2020. (OPG, obrt, fizičke osobe, jedinice lokalne samouprave i sl.)

Obrazac za prijavu projekta

LAG natječaji su natječaji koje provodi LAG Zapadna Slavonija za mjere i projekte navedene u Lokalnoj razvojnoj strategiji LAG-a 2014. – 2020. Namijenjeni su nositeljima projekata na području LAG-a.

Sredstva javne potpore za provođenje LAG natječaja osiguravaju se iz proračuna Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske, od čega Europska unija sudjeluje s 90% udjela, a Republika Hrvatska s 10%, dok intenzitet javne potpore iznosi do 100% od ukupnih prihvatljivih troškova.

Sve natječaje za dodjelu bespovratnih potpora iz EU strukturnih i investicijskih fondova, kao i one putem kojih se dodjeljuju potpore iz državnog i lokalnih proračuna, raspisuju ugovorna tijela u Hrvatskoj.

Sredstva EU dodjeljuju se i kroz programe kojima se financiraju pojedina područja kao što su malo i srednje poduzetništvo, inovacije, obrazovanje. Natječaje za dodjelu ovih sredstava raspisuju tijela Europske unije, te se za njih prijavitelji iz Hrvatske natječu zajedno s prijaviteljima iz ostalih zemalja članica. U ovakvim projektima uglavnom je potrebno imati partnere iz drugih zemalja.

  • tko se može prijaviti
  • kakve vrste projekata je moguće prijaviti
  • koje aktivnosti i troškovi su prihvatljivi za financiranje
  • koji je postotak sufinanciranja projekta.

Sredstva koja su na pojedinom natječaju dostupna su uvijek ograničena. Za kvalitetnu pripremu projekta potrebno je vrijeme i znanje.

Ukoliko ste sigurni da nešto želite realizirati, najbolje je pripremiti projekt, osigurati izvore financiranja, te biti spreman za prijavu na budući natječaj. 

Nakon što nam klijent izloži svoju potrebu odnosno ideju, u pripremi projekta obrađujemo sve elemente koji su najčešće sastavni dio prijave na natječaj: identificiranje ciljeva i rezultata projekta, analiza rizika, identificiranje ključnih aktivnosti za provedbu projekta, vremenski okvir provođenja projekta i izračun troškova projekta. U ovoj se fazi izrađuju i poslovni plan i/ili investicijska studija i/ili studija izvodljivosti, a koji su neophodni za financiranje većih projekata.

Projekt pripremljen na prethodno opisan način moguće je u kratkom roku prilagoditi zahtjevima prijavne dokumentacije konkretnog natječaja. 

Projekt koji se prijavljuje na određeni raspisani natječaj prezentira se kroz niz dokumenata čija je forma i sadržaj također određena samim natječajem. Za prijavu je najčešće potreban jedan, dva ili sva tri sljedeća dokumenta:

  1. Projektni sažetak

Opisuje ciljeve projekta, utjecaj na ciljane skupine – dionike, aktivnosti provođenja, ljudske resurse potrebne za provedbu, preduvjete za realizaciju, izvore sredstava, rizike provođenja, proračun i isplativost.

  1. Poslovni plan

U prijavama na natječaje za dodjelu bespovratnih potpora za poduzeća poslovni plan je sastavni dio tražene dokumentacije. Ovaj dokument omogućuje procjenu stabilnosti ukupnog poslovanja prijavitelja koja je jedan od ključnih čimbenika održivosti rezultata i ciljeva projekta.

  1. Investicijska studija ili studija izvodljivosti

Jedan od ova dva dokumenta najčešće je potreban kod prijava relativno većih projekata za dodjelu bespovratnih potpora iz EU fondova. U njemu će biti podrobnije opisani učinci, troškovi i koristi projekta nego što je to slučaj u projektnom sažetku.

Ukoliko je prije prijave napravljena priprema projekta, tada se priprema ovih dokumenata svodi na njihovo eventualno prilagođavanje specifičnim zahtjevima forme propisanih konkretnim natječajem.

Prijava na natječaj za dodjelu bespovratnih također obuhvaća i popunjavanje niza dodatnih obrazaca i prikupljanje niza dokumenata.

Naša usluga u dokumentiranju prijave u skladu s formom propisanom natječajem se sastoji od pripreme projekta i izrade svih dokumenata prijave.

Obveze određuju način korištenja bespovratnih sredstava i izvještavanje o provođenju projekta. Primjerice, jedna od obveza prilikom provođenja projekata sufinanciranih iz EU fondova je i provođenje procesa pojednostavljene javne nabave za određene iznose za prijavitelje koji inače nisu obveznici javne nabave (poduzetnici).

Obveze izvještavanja o projektu su regulirane potpisanim ugovorom. Najčešće je potrebno kvartalno izvještavanje, nakon završetka projekta, a ponekad i nekoliko godina nakon njegovog završetka kako bi se utvrdilo jesu li ostvareni ciljevi zbog kojih je projekt ostvario sufinanciranje iz EU fondova.