Opis područja LAG-a Zapadna Slavonija

 

 

LAG Zapadna Slavonija obuhvaća cjelovito područje 10 jedinica lokalne samouprave i u svom sastavu ima grad Novu Gradišku, te općine: Cernik, Davor, Dragalić, Gornji Bogićevci, Okučani, Rešetari, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo i Vrbje (koje administrativno pripadaju Brodsko-posavskoj županiji). Područje LAG-a pripada statističkoj NUTS-1 regiji Kontinentalna Hrvatska. Teritorij LAG-a iznosi 839,31 km2 što predstavlja cca 1,48% kopnenog teritorija Republike Hrvatske (RH) te 41,26 % kopnenog teritorija Brodsko-posavske županije.

 

Općina/grad		Naselja u sastavu
Grad Nova Gradiška	4	Nova Gradiška, Kovačevac, Ljupina, Prvča
Općina Stara Gradiška	7	Stara Gradiška, Donji Varoš, Gornji Varoš, Gređani, Novi Varoš, Pivare, Uskoci
Općina Okučani	17	Benkovac, Bijela Stijena, Bobare, Bodegraj, Cage, Čaprginci, Čovac, Donji Rogolji, Gornji Rogolji, Lađevac, Lještani, Mašićka Šagovina, Okučani, Širinci, Trnakovac, Vrbovljani, Žumberkovac
Općina Gornji Bogićevci	6	Gornji Bogićevci, Dubovac, Kosovac, Ratkovac, Smrtić, Trnava
Općina Dragalić	6	Dragalić, Donji Bogićevci, Gorice, Mašić, Medari, Poljane
Općina Cernik	11	Cernik, Baćin Dol, Banićevac, Giletinci, Golobrdac, Opatovac, Opršinac, Podvrško, Sinlije, Šagovina Cernička, Šumetlica
Općina Rešetari	7	Rešetari, Adžamovci, Brđani, Bukovica, Drežnik, Gunjavci, Zapolje
Općina Staro Petrovo Selo	13	Staro Petrovo Selo, Blažević Dol, Donji Crnogovci, Godinjak, Gornji Crnogovci, Komarnica, Laze, Oštri Vrh, Starci, Štivica, Tisovac, Vladisovo, Vrbova
Općina Vrbje	7	Vrbje, Bodovaljci, Dolina, Mačkovac, Savski Bok, Sičice, Visoka Greda
Općina Davor	2	Davor, Orubica

 

LAG Zapadna Slavonija 2001. godine imao je 47.298 stanovnika odnosno 1,07% stanovništva RH, dok se 2011. broj stanovnika smanjio za 6.114 osoba te je iznosio 41.184 stanovnika (12,93% u odnosu na 2001.). 2011. na području LAG-a živjelo je 41.184 stanovnika (0,96% stanovnika RH), odnosno 25,97% stanovnika Brodsko-posavske županije.

LAG karakterizira depopulacija, pa se uz broj stanovnika koji se smanjio u razdoblju između 2 popisa smanjio i broj kućanstava za 1.270 odnosno za -8,3%. Prema Popisu stanovnika 2011. godine stanovništvo LAG-a živjelo je u 14.032 kućanstava u 80 naselja. Gustoća stanovnika na području LAG-a u razdoblju od 2001. do 2011. iznosi 72,42 st/km2 odnosno smanjila se u razdoblju između 2 popisa za -11,47% i ispod je prosječne gustoće naseljenosti Brodsko-posavske županije (77,96 st/km2) i Republike Hrvatske (75,71 st/km2). Od ukupno 10 JLS koje pokriva područje LAG-a, jedino općina Dragalić bilježi porast broja kućanstava za 2,55 %, stanovnika i gustoće naseljenosti za 6,16 %.Gustoća stanovnika LAG-a iznosi 84,7 % prosjeka RH (75,7 st./km²). Gustoća stanovnika svih općina iznosi 82,25 % županijskog prosjeka gustoće stanovnika od 77,96 st./km².

 

Grad/Općina	Površina km²	Broj naselja	Broj kućanstava		Broj stanovnika		Naseljenost st./km²
			2001	2011	2001	2011	2001	2011
Cernik	127,67	11	1343	1239	4235	3640	33,17	28,51
Davor	42,52	2	903	869	3259	3015	76,65	70,91
Dragalić	59,35	6	471	483	1282	1361	21,60	22,93
Gornji Bogićevci	44,06	6	796	677	2319	1975	52,63	44,83
Nova Gradiška	49,03	4	5387	5167	15833	14229	322,92	290,21
Okučani	159,42	17	1481	1256	4224	3447	26,50	21,62
Rešetari	59,49	7	1512	1446	5171	4753	86,92	79,90
Stara Gradiška	77,11	7	611	493	1717	1363	22,27	17,68
Staro Petrovo Selo	141,30	13	1909	1663	6352	5186	44,95	36,70
Vrbje	79,36	7	889	739	2906	2215	36,62	27,91
LAG	839,31	80	15302	14032	47298	41184	72,42	64,12

Tablica 1. Osnovni statistički podaci o LAG-u Zapadna Slavonija. (Izvor: ARKOD, DZS)

 

Reljef i klima

Jedinice lokalne samouprave LAG-a Zapadna Slavonija nalaze se u zapadnom dijelu Brodsko -posavske županije. Svojim vanjskim granicama LAG na zapadu graniči sa Sisačko-moslavačkom županijom, na istoku s općinom Novom Kapelom, na sjeveru s Požeško-slavonskom županijom, te na jugu s Republikom Bosnom i Hercegovinom gdje je rijeka Sava međudržavna granica. Prostorno-prometni položaj LAG-a je veoma povoljan, jer njime prolaze značajni europski prometni koridori, kao što je dionica X-tog koridora (posavskog) kao dio prometnog pravca između Europe i Azije, odnosno Bliskog Istoka (od granice s Republikom Slovenijom, preko Slavonskog Broda do granice sa Srbijom). U sklopu njega smještena je dionica autoceste A3 i dvokolosječna željeznička pruga (longitudinalni prometni pravac), te državna cesta D5 Virovitica-Daruvar-Pakrac-Stara Gradiška koja povezuje srednju Europu sa srednjim i južnim Jadranom preko teritorija susjedne BiH (transverzalni prometni pravac).
Na sjeverozapadu LAG Zapadna Slavonija graniči s područjem LAG-a Zeleni trokut, na sjeveroistoku sa područjem LAG-a Barun Trenk i istoku sa područjem LAG-a Posavina.

Prostor LAG-a sa sjeverne strane zahvaća prigorski pojas planine Psunj i Požeške gore koji se pruža do nizinskog dijela uz rijeku Savu na južnoj strani. Od područja uz rijeku Savu, pa sve do brežuljkastih i gorskih prostora Županije čitav je niz različitih tipova i podtipova tala koja pripadaju grupama automorfnih ili hidromorfnih tala. Područje LAG-a Zapadna Slavonija predstavlja jedno od povoljnijih za biljnu proizvodnju u Republici Hrvatskoj. Prostori uz rijeku Savu i neposredno oko nje su područja gdje prevladavaju aluvijalna-amfiglejna tla, vlažena donjom i površinskom vodom, a na njih se nadovezuje hipoglej i livadsko tlo, vlaženo donjom vodom, te na područjima gdje je prisutno povremeno prekomjerno vlaženje površinskom vodom – pseudoglej na zaravni i obronačni, a dalje prema višim prostorima, lesivirana, distrična i smeđa tla, dok su na najvišim i strmim prostorima LAG-a ranker, a na karbonatnoj podlozi rendzina. Ovakva raznolikost pedoloških tipova tala ukazuje i na različite pogodnosti njihovog gospodarskog korištenja. Tla u nizinskom i prigorskom području, vrlo su povoljna za poljoprivrednu proizvodnju, a u skupinu tala pogodnih za poljoprivredno korištenje ubrajaju se eutrično smeđa tla, ritske crnice, semiglejna (livadska tla), te jednim dijelom i močvarna glejna tla. Određene razlike postoje u stupnju uređenosti pojedinih tala za poljoprivrednu proizvodnju. Tla u brežuljkastom i prigorskom području LAG-a pogodna su za razvoj šuma mekih i tvrdih listača. To su: distrična smeđa tla, pseudoglej ravničarski i obronačni, aluvijalna tla, aluvijalno koluvijalna, močvarno glejna i semiglejna tla. Od mineralnih sirovina na području LAG-a eksploatira se tehnički građevinski kamen. Amfibolit kao tehničko građevinski kamen eksploatira se u kamenolomu Giletinci na području općine Cernik.
Klimatske prilike područja LAG-a su pod velikim utjecajem reljefne raznolikosti područja. Razlikujemo lokalnu klimu prigorskog kraja, te lokalnu klimu prisavske nizine. Klimatske prilike prigorskog kraja pod velikim su utjecajem planine Psunj, te ih karakteriziraju veće količine oborina, više temperature zraka, duža insolacija, manje magle i niža relativna vlažnost zraka, ali i jača zračna strujanja. Dok visoka relativna vlažnost, češća pojava magle, naročito u proljeće i jesen, učestalije pojave mraza i kraće insolacije, karakteristične su za lokalnu klimu prisavske nizine. Zime su relativno oštre, a ljeta vruća što su obilježja umjereno kontinentalne klime. Srednja godišnja temperatura iznosi između 10,5 i 11 ºC. Najviše padalina padne u kasno proljeće i rano ljeto, te krajem godine.

Stanovništvo

LAG Zapadna Slavonija 2001. godine imao je 47.298 stanovnika odnosno 1,06% stanovništva RH, dok se 2011. broj stanovnika smanjio za 6.114 osoba te je iznosio 41.184 stanovnika (12,92% u odnosu na 2001.).

Stanovništvo na području LAG-a Zapadna Slavonija i demografski razvoj ovog područja može se pratiti od 1857. godine. Ovi pokazatelji imali su prilično ujednačena i uzlazna kretanja sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Naselja LAG-a, u posljednja dva popisa, pokazuju značajan odmak od ovog trenda koji je trajao konstantno više od stotinu godina. Naša razina interesa za tako dugo proteklo razdoblje može imati samo statističko značenje, dok će u kreiranju sadašnjeg razvoja trebati uvažavati demografske činjenice u protekla dva desetljeća koje za nas predstavljaju novi populacijski trend. Najbolji pokazatelji demografskog stanja na području LAG-a su prosječna starost stanovnika, indeks starenja, prirodni prirast i vitalni indeks. Prosječni indeks starenja stanovnika LAG-a Zapadna Slavonija iznosi 108,7 % (što je iznad prosjeka Republike Hrvatske i iznad prosjeka SDŽ).

 

 

 

 

Prosječna starost stanovnika LAG-a je 41,84 godina što je starije od prosjeka Republike Hrvatske, ali i prosjeka Županije. Najmlađe stanovništvo nalazi se na području općine Davor (39,6 godina), a najstarije na području Stare Gradiške (43,5 godina). Prosječni prirodni prirast LAG-a ima negativan predznak i iznosi -15,5 dok je vitalni indeks odnosno broj rođenih na 100 umrlih također dokaz starenja i depopulacije područja jer iznosi 73,08. Na području LAG-a općina Davor je jedina koja ima pozitivan prirodni prirast +12 te vitalni indeks 144,4.

 

 

JLS	Prirodni prirast	Vitalni indeks
Cernik	-22	45,0
Davor	12	144,4
Dragalić	-6	64,7
Gornji Bogićevci	-5	83,3
Nova Gradiška	-66	65,4
Okučani	-21	58,0
Rešetari	-13	75,0
Stara Gradiška	-5	61,5
Staro Petrovo Selo	-13	74,5
Vrbje	-16	59,0
LAG	-15,5	73,08

Tablica 2. Pokazatelji vitalnosti LAG-a Zapadna Slavonija (Izvor: DZS, 2011.)

 

Obrazovna struktura stanovnika odražava starosnu sliku jer se na području LAG-a u ukupnom stanovništvu starijem od 10 godina nalazi čak 505, odnosno 1,22% nepismenih stanovnika. Prema Popisu stanovnika iz 2011. opća obrazovna struktura stanovnika starijeg od 15 godina (33.258 stanovnika) na području LAG-a u kojoj je 904 (2,2%) stanovnika bez škole i s nezavršenom osnovnom školom, 16.116 osoba ima završenu srednju školu (39,13%) dok 4.964 stanovnika ima završeno više i visoko obrazovanje (12,05%). O obrazovnom potencijalu u razvojnom kontekstu u 21. st. važan podatak je i informatička pismenost stanovnika starijih od 10 godina. Tako se na području LAG-a Zapadna Slavonija od 41.1484 stanovnika njih samo 17.061 (41,43%) koristi internetom a njih 14.804 elektroničkom poštom (35,95%) što je iznimno važno u planiranju jačanja ljudskih resursa LAG-a jer implementacije modernog ruralnog razvoja nema bez informatičkog znanja (npr. korištenje AGRONET sustava).
Civilno društvo na području LAG-a Zapadna Slavonija organizirano je u 365 udruga građana, od kojih je 51,78 % registrirano na području grada Nove Gradiške, dok 48,22 % udruga djeluje u preostalim jedinicama lokalne samouprave. Prevladavaju sportske udruge (32%), a od ostalih djelatnosti najzastupljenije su tehničke djelatnosti (19%), kulturne (15%) i gospodarske djelatnosti (11%). Zbog ratom pogođenog područja na području LAG-a djeluje i 19% udruga čije područje djelatnosti su branitelji i stradalnici. Mnoge udruge se financiraju iz proračuna JLS-a jer nemaju sustavne izvore financiranje i svoje programe i aktivnosti uglavnom provode volonterski. Veliki broj udruga s područja LAG-a Zapadna Slavonija sufinancira se iz proračuna jedinica lokalne samouprave, svojim aktivnostima nastoje zadovoljiti potrebe vlastitog članstva, korisnika iz djelokruga njihovih djelatnosti, a jedan dio udruga zadovoljava i neke vitalne društvene i socijalne potrebe stanovništva. Organizacije civilnog društva čuvaju kulturno-povijesnu i tradicijsku baštinu te su pokretač i nositelj brojnih kulturnih manifestacija LAG-a koje bi mogle postati značajne turističke atrakcije.

Gospodarstvo

Indeks razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja lokalnih područja i ključan je pri planiranju strateškog razvoja. Važno je napomenuti kako je cijelo područje LAG-a prosječno u II skupini (vrijednost indeksa razvijenosti 50 – 75 % od prosjeka RH).

JLS	Prosječni dohodak po stanovniku (kn)	Prosječni izvorni prihodi JLS po stanovniku (kn)	Prosječna stopa nezaposlenosti (%)	Kretanje stan.	Udio obrazovanog stanovništva u radno aktivnoj populaciji (%)	Indeks razv. (%)
	2010.-2012.	2010.-2012.	2010.-2012.	2010.-2012.	2011.	2013.
Cernik	17 804	661	32,10%	94,8	61,27%	55,75%
Davor	15 113	648	27,40 %	95	53,20 %	53,60 %
Dragalić	15 684	928	34,50 %	109,8	64,56 %	57,61 %
Gornji Bogićevci	12 113	730	42,50 %	93,6	52,93 %	38,53 %
Nova Gradiška	22 270	1 440	26,90 %	96,8	74,86 %	74,13 %
Okučani	12 613	627	47,10 %	86,4	56,20 %	34,12 %
Rešetari	17 275	560	32,90 %	94,3	63,92 %	54,72 %
Stara Gradiška	16 322	749	37,00 %	89,5	63,58 %	50,09 %
Staro Petrovo Selo	15 119	693	36,20 %	89	60,07 %	47,80 %
Vrbje	11 318	532	42,80 %	89,5	49,32 %	34,09 %
LAG	15563,1	756,8	35,94 %	93,87	59,99 %	50,04 %

Tablica 3. Indeks razvijenosti JLS LAG-a Zapadna Slavonija, 2013. (Izvor: MRRFEU)

Sukladno podacima iz tablice, vidljivo je kako četiri jedinica lokalne samouprave je ispod prosjeka razvijenosti RH i ulaze u I. skupinu (< 50 % prosjeka RH). Grad Nova Gradiška se nalazi u III. skupini razvijenosti, odnosno u kategoriji 75 – 100 % nacionalnog prosjeka, a ostale općine su u II. skupini razvijenosti. Općine Cernik, Gornji Bogićevci, Stara Gradiška i Okučani spadaju pod kategoriju područja primatelja državne pomoći, odnosno područja od posebne državne skrbi.

U odnosu na proteklo razdoblje vidljiv je pad indeksa razvijenosti (osim u općini Dragalić) u svim jedinicama lokalne samouprave od 2006. do 2013. Vidljiv je pad izvornih prihoda JLS-a po stanovniku u gradu Novoj Gradiški i općinama Davor i Stara Gradiška, dok u ostalim općinama na području LAG-a je zabilježen rast izvornih prihoda općina po stanovniku. Zaostajanje u razvoju pojedinih jedinica lokalne samouprave na području LAG-a u izravnoj je vezi s njihovom slabom populacijskom osnovom, odnosno malom gustoćom naseljenosti, nepovoljnom demografskom i obrazovnom strukturom stanovništva, ekonomskom nemoći i manjkom sredstava za razvoj.

 

 

 

 

Gospodarstvo LAG-a karakterizira razvoj prerađivačke djelatnosti, trgovine i usluga. U LAG-u aktivno djeluje 262 pravnih gospodarskih subjekata. U dvije godine nije vidljiv značajan rast broja gospodarskih subjekata – pravnih osoba. Broj zaposlenih je u neznatnom padu, ukupni prihodi su u malom porastu, dok ukupna dobit je u značajnom padu u odnosu na 2013. godinu.
Unatoč rastu broja gospodarskih subjekata-pravnih osoba, gospodarstvo na području LAG-a stagnira, odnosno nema gospodarskog razvoja.
Razvoj gospodarstva na području LAG-a nije ravnomjeran već je glavnina prihoda, zaposlenih i gospodarskih subjekata koncentrirana u gradu Novoj Gradišci. Tako je na području Nove Gradiške 2014. godine poslovalo 159 tvrtki (60,69 %), koje su zapošljavale 1202 osoba ili 71,12 % koje su ostvarile 690.427.718,00 kn prihoda ili 68,46 % od ukupno ostvarenih prihoda pravnih gospodarskih subjekata. Broj zaposlenih u pravnim osobama vodećih gospodarskih sektora LAG-a kao i druge podatke, treba promatrati samo okvirno budući isti nije realan prikaz stanja gospodarskih subjekata koji djeluju na području LAG-a. Naime, u sklopu Industrijskog parka značajni gospodarski subjekti imaju pogone, kao što je Klimaoprema d.d. (50 zaposlenih) i Atlantic Grupa d.d. (75 zaposlenih u prehrambenoj industriji), a nemaju sjedište na području LAG-a i njihovi statistički razvojni pokazatelji ne ulaze u statistiku u LAG-u.
Važno je napomenuti kako je zadružni sustav na području LAG-a relativno dobro razvijen (34 zadruga u 6 gospodarska sektora). Od aktivnih zadruga njih 70,59 % registrirano je u sektoru poljoprivrede i šumarstva. Od značajnijih zadruga na području LAG-a iz sektora poljoprivrede i šumarstva valja istaknuti Prvča – poljoprivredna zadruga (Nova Gradiška) koja ima 121 zaposlenog i Poljoprivrednu zadrugu – Brezine (Gornji Bogićevci) sa 3 zaposlenika i 34 kooperanata.
Na području LAG-a registrirano je 2015. godine 535 obrta (broj obrta se povećao za 10 od 2013. godine). Najviše je registrirano obrta koji se bavi uslužnom djelatnošću, zatim ugostiteljstvom, te prijevozom, proizvodnjom i poljoprivredom. Na području LAG-a registriran je jedan tradicijski obrt za proizvodnju specijaliziranih proizvoda od drva.